Depresija kao nevidljiva bolest

Jedna od najpodmuklijih, ali najopasnijih bolesti iz spektra psihičkih bolesti i poremećaja je svakako depresija. Naime, to je bolest potiskivanja raspoloženja i osjećaja koja rezultira općenitim sniženim raspoloženjem osobe koja od nje boluje, a javlja se neočekivano i bez vidljivog razloga ili uzroka. 

Upravo je zbog svoje podmuklosti ona, baš kao i izgorjelost, vrlo teško uočljiva kod mnogih koji od nje pate. A ni oni sami, a posebno osobe u njihovom okruženju, vrlo teško mogu uočiti problem i pomoći. Zbog toga je vrlo važno dobro pratiti sve potencijalne znakove koji na nju mogu ukazivati.

Simptomi depresije za uzbunu

S obzirom na to da se depresija ne javlja odjednom već joj prethode depresivne epizode koje mogu trajati duže ili kraće, ali se konstanto ponavljaju, važno je na vrijeme otkriti znakove koji mogu upućivati na ovaj problem. Neki od glavnih i najčešćih simptoma su:

  • sniženo raspoloženje
  • gubitak energije
  • gubitak interesa i zadovoljstva
  • poremećaj apetita i spavanja
  • razmišljanja o samoubojstvu (javlja se samo ponekad)
  • gubitak sposobnosti za rad

Primijetite li kod sebe ili kod sebi bliskih osoba neki od navedenih simptoma obratite pažnju na njihovo trajanje i intenzitet te svakako potražite stručnu pomoć kako bi se izbjegao najgori mogući scenarij, a to je pokušaj samoubojstva ili izvršenje samoubojstva.

Žene su sklonije ovom poremećaju

Iako se depresija može pojaviti u bilo kojem razdoblju života, ona se ipak, pokazuju rezultati istraživanja, pojavljuje u srednjim, četrdesetim, godinama života i to najčešće kod žena. Razlog veće podložnosti žena još uvijek nije jasan. Broj oboljelih od depresije u posljednjih godina sve više se povećava te je sve više mladih koji od nje obolijevaju. 

Žene su sklonije depresiji.
Žene su sklonije depresiji, a razlog još uvijek nije znan.

S obzirom na aktualnu pandemiju koja traje već nekoliko godina, stručnjaci smatraju kako će ubrzo upravo depresija postati drugi svjetski zdravstveni problem. Govorimo li općenito o profilu oboljelih ovog poremećaja, to su najčešće ljudi koji već boluju od kroničnih bolesti poput kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, osobe koje su preživjele moždani ili srčani udar pa je kvaliteta njihovog života već narušena.

Bolest cijele obitelji

Možda se čini da depresija pogađa samo onoga tko od nje pati, no istina je puno drugačija. Naime, ona je višeslojna bolest koja utječe na sve sfere života oboljele osobe pa samim tim utječe i na sve one s kojima su oni u interakciji. Depresivne osobe unatoč dobrom društvu ili visokom standardu života u istom ne mogu uživati zbog čega nerijetko osjećaju krivnju i to da su na teret svojoj obitelji i prijateljima. Njihova razdražljivost, sniženo raspoloženje i loš osjećaj koji ih prati čini da se povlače u sebe i izbjegavaju svakodnevne aktivnosti zbog čega ne čudi da se do njih ne može doprijeti ili da obitelj i prijatelji na vrijeme ne prepoznaju simptome koje depresivne osobe potiskuju i skrivaju povlačeći se u sebe. 

Depresija u obitelji

Crveni alarm upozorenja svakako je dugo trajanje takvog ponašanja, a posebno priče o samoubojstvu te razrađeni plan istog koji depresivne osobe nerijetko i javno spominju svojoj okolini stoga takve znakove nikada nemojte zanemarivati jer se oni ne šale i utjeha poput „Sve će biti u redu“, „Nije sve tako crno“, „Živni“ i sl. nikako nisu adekvatna pomoć koja im je potrebna.

Različiti načini liječenja

Kada je riječ o depresiji tada mnogi misle da je farmakološka terapija jedino i najbolje rješenje, no iako je to tradicionalan i ukorijenjen način liječenja, on nije uvijek najbolji. Naime, najboljim načinom liječenja pokazala se kombinacija farmakološko i psihoterapijskog liječenja jer se ti pristupi međusobno nadopunjuju dajući najbolje rezultate. 

Farmakološko lječenje i psihoterapija daju nabolje rezultate kod depresije
Kombinacija farmakološko i psihoterapijskog liječenja dajuju najbolje rezultate kod liječenja depresije. 

Ono što je važno napomenuti svakom pacijentu, ali i njegovoj obitelji je svakako to da depresija neće otići nakon nekoliko tjedana korištenja farmakološke terapije, već tek nakon kontinuiranog i stručnog vođenja liječnika i psihoterapeuta koji će najbolje odrediti doze i dinamiku liječenja.

Izgorjelost kao moderni poremećaj

Moderan i dinamični način života mnoge je danas doveo do težih ili lakših psihičkih poremećaja i bolesti. Jedan od takvih je i izgorjelost, odnosno poremećaj koji se javlja kod osoba koje previše rade te zbog dinamike posla i načina života nemaju vremena za odmor pa počinju osjećati simptome poput:

  • nezadovoljstva
  • razočaranja 
  • frustracije
  • ljutnje
  • nervoze
  • umora koji ne prolazi ni nakon spavanja ili godišnjeg odmora

Iako se izgorjelost čini kao bezazlen problem jer se danas s njim suočava velik broj ljudi, ipak bismo ga trebali shvatiti ozbiljno. Naime, neliječena izgorjelost može voditi i do puno težih i kompleksnijih psihičkih problema poput anksioznosti, depresije, srčanog ili moždanog udara te čireva na želucu.