Stres je univerzalan dio ljudskog iskustva i jedan od najčešćih izazova modernog života. Iako se često doživljava kao negativan fenomen, ima i svoju korisnu funkciju – pomaže nam da se prilagodimo izazovima i reagiramo u opasnim situacijama. Međutim, kronični stres može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje, utjecati na međuljudske odnose i smanjiti kvalitetu života.
Postoji mnogo izvora stresa, uključujući posao, financijske probleme, osobne odnose i zdravstvene tegobe. U ovom članku razmatramo što on predstavlja, kako djeluje na tijelo i um, koji su najčešći izvori stresa na radnom mjestu, kako se može upravljati njime u svakodnevnom životu te kakvu ulogu ima online psihoterapija u suočavanju.
Biološki i psihološki aspekti stresa
Stres je odgovor tijela i uma na percepciju prijetnje ili izazova. Kada se osoba suoči sa stresnom situacijom, aktivira se autonomni živčani sustav, posebice simpatički sustav, koji pokreće tzv. “bori se ili bježi” reakciju. Tijelo tada luči hormone poput kortizola i adrenalina, koji povećavaju broj otkucaja srca, ubrzavaju disanje i povećavaju razinu energije.
Dok kratkoročni stres može poboljšati fokus i performanse, dugotrajna izloženost može imati štetne posljedice. Kronični stres povezan je s povećanim rizikom od:
- Srčanih bolesti
- Dijabetesa
- Depresije
- Anksioznosti
Osim toga, može oslabiti imunološki sustav, uzrokovati probleme sa snom i smanjiti sposobnost donošenja odluka.
Najčešće stresne situacije u svakodnevnom životu
Stres može proizaći iz različitih aspekata života, a najčešći uzroci uključuju financijske probleme, međuljudske odnose, zdravstvene tegobe i svakodnevne obaveze. Financijska nesigurnost često izaziva tjeskobu i nesanicu, osobito u uvjetima ekonomske nestabilnosti. Problemi u međuljudskim odnosima, poput konflikata u obitelji ili na poslu, također mogu uzrokovati emocionalni stres.
Zdravstveni problemi, bilo vlastiti ili člana obitelji, dodatno opterećuju osobu i povećavaju razinu stresa. Osim toga, svakodnevne obaveze, poput balansiranja između posla, obitelji i osobnih potreba, mogu izazvati osjećaj preopterećenosti i iscrpljenosti. Način na koji se pojedinac nosi s ovim stresorima igra ključnu ulogu u održavanju mentalnog zdravlja i opće dobrobiti.
Stres na radnome mjestu je sve češći
Radno okruženje jedan je od najčešćih izvora stresa u modernom društvu. Visoka očekivanja, kratki rokovi, prekovremeni rad i nesigurnost posla mogu dovesti do povećane anksioznosti i emocionalne iscrpljenosti. Sindrom sagorijevanja (burnout) sve je češći problem među zaposlenicima koji su pod konstantnim pritiskom i nemaju priliku za adekvatno opuštanje. Osim toga, odnosi s kolegama i nadređenima mogu utjecati na stres na radnome mjestu.
Konflikti na poslu, neadekvatna komunikacija i osjećaj nepriznatosti često su uzroci frustracije i nezadovoljstva. Nedostatak kontrole nad vlastitim radnim zadacima također doprinosi osjećaju nemoći i tjeskobe. Kako bi se smanjio stres na radnome mjestu, važno je postaviti jasne granice između poslovnog i privatnog života, razvijati vještine upravljanja vremenom i, ako je potrebno, potražiti podršku kolega ili stručnjaka.
Strategije za upravljanje ovog problemom današnjice
Postoje različite strategije koje mogu pomoći u smanjenju i kontroli stresa. Fizička aktivnost, poput šetnje, joge ili vježbanja, pomaže u smanjenju razine kortizola i povećava proizvodnju endorfina, koji poboljšavaju raspoloženje. Tehnike opuštanja, kao što su meditacija, duboko disanje i progresivna mišićna relaksacija, također su učinkovite u smanjenju napetosti. Organizacija vremena i postavljanje prioriteta mogu smanjiti osjećaj preopterećenosti. Umjesto multitaskinga, koji često povećava stres, preporučuje se fokusiranje na jedan zadatak odjednom.
Podrška obitelji, prijatelja ili stručnjaka također može biti ključna u prevladavanju stresnih situacija. Razgovor o problemima pomaže u boljem razumijevanju vlastitih osjećaja i pronalaženju rješenja. U nekim slučajevima, profesionalna psihološka pomoć, bilo u obliku klasične ili online psihoterapije, može biti korisna za razvijanje učinkovitih strategija suočavanja sa stresom.
Online psihoterapija kao dodatna podrška
U posljednjih nekoliko godina, online psihoterapija postaje sve popularniji način za upravljanje stresnim situacijama i mentalnim zdravljem. Digitalne platforme omogućuju pojedincima pristup stručnjacima bez potrebe za fizičkim odlaskom u ordinaciju, što je osobito korisno za one koji imaju ograničeno vrijeme ili žive u mjestima s manjim brojem dostupnih terapeuta. Jedna od glavnih prednosti online psihoterapije je fleksibilnost – korisnici mogu birati termine koji im najviše odgovaraju i komunicirati s terapeutom putem video poziva, telefonskih razgovora ili poruka.
Ova metoda također omogućuje veću anonimnost, što može biti korisno za one koji se osjećaju nelagodno prilikom traženja pomoći. Istraživanja pokazuju da online psihoterapija može biti jednako učinkovita kao i klasična terapija licem u lice. Osobito u tretiranju stresa, anksioznosti i depresije. Terapijske metode poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT) mogu pomoći korisnicima da prepoznaju i promijene negativne obrasce mišljenja koji doprinose stresu.
